koRAK po koRAK...
(otkrivamo rakove)
Želimo li nekome dočarati svu raskoš bioraznolikosti mora, zasigurnonećemo pogriješiti čineći to sa skupinom rakova. Ta šarolika skupina morskih beskralješnjaka broji preko 67 000 opisanih vrsta, od mikroskopskih primjeraka (Stygotantulus stocki; 0,1 mm) do pravih golijata (Macrocheira kaempferi; 4 m), od kopnenih babura preko planktonskog krilla i sedentarnih brambuljaka do svima nam poznatih deseteronožnih rakova.
Deseteronožci su među rakovima najraznolikija i najkompleksnija skupina. Velike morfološke razlike, te sličnosti u anatomiji glavna su karakteristika ovih rakova o čemu zorno svjedoči broj od 53 porodice i 152 roda u koje sistematski ubrajamo jadranske vrste kozica, rakova samaca, jastoga, hlapa, škampa, zezavca,rakovice,.... Sve ćemo ih prepoznati po više ili manje tvrdom hitinskom oklopu koji karakterizira ovu skupinu.
Veza s ostalim člankonošcima isto je tako vidljiva iz njihovih deset člankovitih prsnih nogu po kojima je cijela skupina i dobila ime Decapoda (deset nogu). Obojenost koja krasi neke vrste prava je umjetnost prirode na djelu. Većina ovih rakova su morske životinje, nekolicina ih živi u slatkim vodama, a nalazimo i gotovo kopnene organizme. Zbog svoje brojnosti, te načina ishrane zauzimaju važno mjesto u morskom ekosustavu. Žive po čitavom Jadranu od pojasa plime i oseke do najvećih dubina. Značajni su i u gospodarstvu mora. Love se raznim ribolovnim alatima. U zadnje vrijeme uz ribe i školjke imaju važnu ulogu u marikulturnom uzgoju. Znanstvena istraživanja ove skupine u Jadranu datiraju još iz 16. stoljeća. Do danas su otkrivene 246 vrste koje žive u našem moru.
U posljednje vrijeme bilježimo rast broja vrsta ove skupine rakova što možemo objasniti pojačanim oceanografskim istraživanjima i uzorkovanju pomoću grabila, dređa i koćarskih mreža te povećanim interesom znanstvenika, morskih biologa za in situ istraživanja i prikupljanja metodom autonomnog ronjenja. Tako su uzorkovane vrste koje nalazimo u prethodno neistraženim mikrostaništima, kao što su podmorske špilje, škrape te pješčana, šljunčana i valutićava dna. Među ovim novootkrivenim vrstama nalaze se i neke koje nas biologe ne vesele, a radi se o alohtonim invazivnim vrstama koje svojom pojavnošću ugrožavaju domicilne vrste.
Ovo je još jedna u nizu izložbi Prirodoslovnog muzeja Rijeka kojom želimo prikazati djelić ljepote i vrijednosti prirodne baštine kvarnerskog podmorja publici kojoj je ona nedostupna te potaknuti najširu javnost na razmišljanje
o potrebi zaštite i očuvanja bioraznolikosti mora. Vjerujemo da će u izložbi uživati svi zaljubljenici u prirodu, a oni koji to još nisu nadamo se da će nakon izložbe to postati!